U šumama u Istri (u okolici Pazina) suše se stabla pitomog kestena. Zanima me da li se trupci takvog kestena mogu koristiti za gradnju (stupovi, grede…).
Drvo pitomog kestena ima dobre mehaničke osobine, lako se obrađuje i stoga se često koristi u građevinarstvu, drvnoj industriji i zanatstvu. Također zbog velikog udjela tanina drvo je trajno i uz impregnaciju više desetljeća je zaštićeno od napada štetnika i truleži. Ukoliko je riječ o sušcima kestena čije drvo nije zahvačeno truleži, oni se apsolutno mogu koristiti za izradu stupova, greda i slično. ovdje treba naglasiti kako se sušenje najčešće događa zbog bolesti raka kestenove kore, pri čemu strada samo vanjski dio debla, dok je sama unutrašnjost tj. drvo zdrav.

doc. dr. sc. Damir DRVODELIĆ

Prethodni članakSadržaj metanola u vinima
Sljedeći članakOstali članci u ovom broju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.