Peradarstvo pitanje br. 10

22

Imao sam brončane pure stare 2 mjeseca i kad sam ih kupio mjesec dana su lijepo napredovale, dok 2 nisu dobile proljev. Pokušao sam ih izliječiti, išao kod veterinara, u humanu ljekarnu, poduzimao razne vrste liječenja dok nisu uginule. Ove druge su lijepo napredovale mjesec dana, kada sam iz istih razloga prisilno morao dvije zaklati. Težile su oko 6 kg. Hranio sam ih koncentratom za piliće i sa šrotom. Imale su vrhunske uvjete. Šrot sam pripremao u omjeru 30/70, a kasnije 20/80%. Kada su bile 8-10 kg, opet su dobile proljev, te sam opet 2 zaklao. Puštao sam ih 1-2 h na pašu. Zanima me koji bi mogao biti uzrok takvom stanju, jer sam za razne lijekove, čajeve i sl. potrošio dosta novaca? Nastambe su bile čiste i okrečene.
Kako biste spriječili da ne dolazi do prijenosa i širenja određenih uzročnika bolesti potrebno je preventivno djelovati. Pure je potrebno prilikom dolaska u novi objekt obavezno tretirati antibiotikom – jednim od enrofloksacina (Baytril 10%-tna otopina za peroralnu primjenu (Bayer), Enroxil 10%-tna otopina za peroralnu primjenu (Krka) i Vetoflok 10%-tna peroralna otopina (Veterina). Lijekovi se izdaju na veterinarski recept i daju prema popratnim uputama proizvođača. Međutim, niti jedan od lijekova ne može ukloniti infekciju iz jata, pa je svrha liječenja zapravo ublažiti kliničke znakove i smrtnost, te istodobno tijekom nekoliko tjedana umanjiti izlučivanje uzročnika. Pri upotrebi antibiotika je potrebno pridržavati se uputa o karenci. Pri možebitnoj pojavi bolesti treba neškodljivo ukloniti sve bolesne jedinke, jer su trajni kliconoše, te obaviti temeljitu dezinfekciju opreme i nastambe. Osim toga, slobodnim pticama iz prirode i glodavcima treba spriječiti ulazak u peradnjake, i to odgovarajućim zaštitnim mjerama. Vrlo je važno održavati i higijenu samog ispusta. Pojedini uzročnici bolesti vrlo dobro preživljavaju u blatu, a kad zbog nekog razloga dođe do pada imuniteta purana, napadaju njihov organizam.

prof. dr. sc. Zlatko JANJEČIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPeradarstvo pitanje br. 9
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 397
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.