Na okućnici imam manju gredicu na kojoj uzgajam povrće isključivo za vlastite potrebe. lako je količinski gledano, proizvedenog povrća vrlo malo, zastupljenost vrsta je iznimno velika. Stoga me zanima postoje li biološke (pučke) nepesticidne mjere suzbijanja puževa, lisnih ušiju, lukove muhe i drugih štetnika u povrtnjaku?
Razumljivo je da svatko u vlastitom povrtnjaku želi što manje koristiti pesticide koji su pak nužni na velikim proizvodnim parcelama. S druge strane, od pesticida se ne trebate ni ustručavati ukoliko ih pravilno i pravodobno aplicirate, uz strogo poštivanje karence. Ipak, uočeno je kako se u seoskim povrtnjacima često može zapaziti cvijeće i začinsko bilje koje raste između redova povrća, i to ne bez razloga! Naime, dokazano je kako mrkva tjera opasnu lukovu muhu premda uz kadulju odbija i leptira kupusara. Kadulja opet tjera puževe iz vrta, što također čini i dragoljub. Hren posađen uz krumpir tjera zlatice dok pelin uklanja rđu s povrća i voća. Osim toga, ukoliko 300 grama svježih ili 30 grama suhih listova pelina močite 72 sata u vodi te potom procijedite, dobit ćete učinkovito sredstvo protiv lisnih ušiju, grinja, gusjenica i mrava koji napadaju povrće. Dakle, navedenom otopinom slobodno poprskajte povrće kako bi ga zaštitili od navedenih nametnika premda u istu svrhu možete iskoristiti i koprivu (usitnite 1 kg koprive i namočite u 10 litara vode u trajanju od 24 sata, procijedite i  poprskajte povrće). Na vama je pak da navedene metode i isprobate!

Nino Rotim, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPrigovor na Zahtjev za registraciju naziva “Varaždinsko zelje”
Sljedeći članakKako postati vlasnikom nekretnine dosjelošću?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.