Sljedeće godine planiram pokusno posijati niski grah “zelenčić” na površini od 3 hektara. Možete li me uputiti gdje je moguće kupiti certificirano sjeme graha tj. sjemenski grah, jer ako kupim grah u nekom od centara ili na tržnici nisam siguran da li je tretiran sredstvima protiv klijanja.
U Hrvatskoj nije moguće nabaviti certificirano sjeme niskog graha “zelenčića”, već se za sjetvu koristi suho zrno iz mekrantilnog usjeva od prethodne godine. Takvo zrno uobičajeno ima dobru klijavost i ne tretira se sredstvima protiv klijanja. Ako se sije u redove razmaka 50 do 70 cm i 3 do 5 cm između biljaka u redu, planira se sklop od 30 do 40 biljaka po m2. Potrebna količina sjemena ovisi o apsolutnoj težini (masi 1000 zrna) i za planirani sklop od 40 biljaka/m2 iznosi od 80 do 140 kg/ha.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakLAG-ovima još 11 milijuna kuna iz Programa ruralnog razvoja RH
Sljedeći članakKad privremeni objekt može postati trajni?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.