Kako se pravilno skuplja sjeme rajčice? Naime, moja baka je to vrlo uspješno radila, sijala ih i dalje uzgajala. Sada bih i ja neke starinske sorte pokušala uzgojiti sljedeće godine.
Sjeme rajčice uz malo se truda vrlo lako skuplja. Najprije se odabere plod koji odgovara osobinama koje želite sačuvati, te se razreže i odvoji sjeme od mesnatog dijela i pokožice. To se može uraditi i tako da se plod zgnječi i zatim se sok sa sjemenom ostavi dva do tri dana u posudi. Uz miješanje nekoliko puta na dan smjesa će fermentirati. Nakon toga svu smjesu stavite u cjedilo i lagano ispirite vodom, a možete ga staviti i u posudu s vodom gdje će sjeme zbog težine potonuti, a ostatak mesnatog dijela ploda ostati na površini. Zatim se sjeme odvoji, ispere, procijedi i rasporedi u tankom sloju na pr. na papirnati ubrus, te stavi na suho prozračno mjesto da se osuši. Tako se osušeno sprema u papirnate vrećice i čuva na tamnom, suhom i prozračnome mjestu.

M. Z.

Prethodni članakZavaravanje kupca
Sljedeći članakIskustva suzbijanja bakterijske tamne truleži žila kupusa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.