Zašto je došlo do otpadanja cvjetova mahuna?
Do otpadanja cvjetova i slabog zametanja mahuna visokog graha, došlo je zbog visoke temperature i niske relativne vlage zraka u vrijeme cvatnje. Naime, za cvatnju i zametanje mahuna optimalne su temperature oko 23 oC. Cvatnja se zaustavlja na 35 oC, a pri višim temperaturama cvjetovi i već zametnute mahune otpadaju. Već temperature od 30 oC uz nisku relativnu vlagu zraka depresivno djeluju na cvatnju, rast i razvoj mahuna. Cvatnja i zametanje mahuna niskog graha nastupa ranije, najčešće prije ekstremnih temperatura u srpnju. Zalijevanjem je osigurano dovoljno vlage u tlu za pravilan razvoj vegetativne mase i pojavu cvjetova, ali na vlagu zraka nije bilo mogućeutjecati. Postavljeni malč od pokošene trave pomogao je čuvanje vlage u lako propusnom tlu.

doc. dr. sc. Božidar Benko

Prethodni članakNova isplata iz IPARD-a za ruralni turizam
Sljedeći članakSočni kolač s jabukama
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.