Danas se u proizvodnji lubenica sade lubenice cijepljene na određene podloge. Koje su to podloge i koje su prednosti uzgoja takvih sadnica?
Proizvođače najviše muče bolesti korjenova sustava koje se razvijaju u provodnim snopićima. Tu se u prvom redu misli na Fusarium i Verticilium vrste. Ti uzročnici bolesti su prisutni u gotovo svim tlima, a pogotovo onima gdje je već uzgajana lubenica i dinja. Bolest za svoj razvoj traži povoljne uvjete. Upravo su ranije spomenuti problemi natjerali proizvođače lubenice da razmišljaju o cijepljenju lubenice. Za tu svrhu kao podloga pokazala se najprikladnija tikva vrg ili hibridna tikva kao npr. Macis, Sl. Emphasis i slične. Razlog zbog čega se kao podloga koristi tikva je taj što ona ima jak korjenov sustav, s vrlo visokom otpornošću na bolesti i nematode. Danas se u nekim zemljama kao Grčka i Italija cijepljenje obavlja na 80% površina. Osnovne prednosti cijepljenja lubenice na tikvu: – veća otpornost na bolesti i nematode, – na istoj površini cijepljena lubenica može se uzgajati čak 8-10 godina, – veća otpornost na hladnoću (rast biljke na cijepljenoj lubenici prestaje na +10 stupnjeva C, a na necijepljenoj na +15 stupnjeva C, – jaki porast biljke, što rezultira manjim sklopom (cijepljene 2,5-3 biljke na 1 četvorni metar, necijepljene 6-7 biljaka na metar četvorni), – plodovi su veći i prinos je veći.

G. L.

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPovrćarstvo pitanje br. 28
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 56
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.