Kako sačuvati češnjak do berbe? Imam kvalitetno sjeme češnjaka, sijemo ga u jesen. Sve je dobro do kraja travnja i svibnja, onda se počne sušit, te lišće češnjaka postane poput slame. Postoji li ikakav preparat na tržištu za tretiranje, da sačuvam češnjak do berbe?
Bilo bi puno jednostavnije da je pretplatnik poslao neke fotografije ili biljni uzorak kako bi se točnije odredio uzročnik sušenja lišća češnjaka. Pretpostavljam da se radi o nekom od uzročnika bolesti lišća češnjaka (npr. hrđa, plamenjača) ili je napadnut sam korijen, odnosno bazalni dio češnjeva (što pretplatnik u pitanju ne opisuje). Moguće se radi i o napadu nematoda, ako se češnjak na istoj površini u povijesti parcele učestalo uzgaja. Preporučio bih folijarno tretiranje nadzemnih organa češnjaka već krajem jeseni, a svakako krajem zime; početkom proljeća pripravkom Ortiva SC (0,1 %). Isti je djelotvoran na uzročnike bolesti iz skupine plamenjača, hrđa i pjegavosti-paleži!

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNadopuna postojećeg urbanističkog plana
Sljedeći članakGavez za artritis
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.