Bavimo se uzgojem povrća za svoje potrebe, a prošle smo godine posadili visoki grah. Na mahunama su se pojavili kukci, slični smrdljivom Martinu, zeleni su, jako su neugodnog mirisa kad se unište, lete, a kada su manji onda su crne boje s točkicama, a kako se razvijaju zelene. Zadržavaju se na mahunama i rilcem probuše mahunu, uništavaju zrno koje pocrni, a kada se mahune krenu sušiti prelaze na papriku i rajčicu. Koji bi štetnici to mogli biti i kako ih suzbiti i uništiti?
Po opisu štetnika, usjeve graha, paprike i rajčice napadaju neke vrste fitofagnih stjenica, a suzbijaju se istim pripravkom te u rokovima kao i grahov žižak (npr. vrlo je učinkovit Calypso SC)! Isti je insekticid dopušten za primjenu u paprici i rajčici u koncentraciji 0,03 % uz propisanu karencu 3 dana (registriran je za suzbijanje lisnih uši, ali je puno djelotvorniji na sve vrste štetnih pipa, stjenica, osica, minera, te nekih gusjenica i nekih kornjaša (npr. krumpirova zlatica)!

mr.sc. Milorad ŠUBIĆ

 

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakLjekovito bilje pitanje br. 38
Sljedeći članakVinogradarstvo pitanje br. 89
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.