Planiram sljedećeg proljeća posaditi krumpir pod malčem. Živim u Dalmatinskoj zagori gdje klima i tlo nisu osobito naklonjeni vrtlarima. Količina oborina drastično se smanji već početkom lipnja, tako da se krumpir mora izvaditi već u srpnju. Odlučila sam se bez sadnje u zemlju. Neke metode predlažu polaganje sloja kartona na zemlju, na to krumpir, te gore sijeno ili slamu. Zanima me imate li kakva iskustva s tom metodom? Zato jer potrebno je pripremiti znatnu količinu kartona.
Uzgoj krumpira bez obrade tla poznat je još pod nazivom površinska sadnja krumpira, francuski način sadnje, uzgoj krumpira pod malčem, uzgoj krumpira bez iskapanja, sadnja na golo tlo, itd. Osnovna razlika je da se izostavljaju mjere osnovne obrade tla oranjem, priprema tla za sadnju te mjere kultivacije (ogrtanja) i zaštite usjeva od korova. Navedeni zahvati kompenziraju se slojevitim polaganjem materijala za malčiranje.

Malč u dovoljno debelom sloju, slojevito nanešen, omogućava dobre uvjete za normalan rast i razvoj biljaka krumpira u uvjetima bez tla uz zadržavanje dobrih uvjeta vlage. Također poželjnih nižih temperatura u zoni razvoja gomolja, bez zemljišnih štetnika i stresa suše što omogućuje stvaranje pravilnih, čistih gomolja koje se može jednostavno ubrati bez iskapanja i oštećenja. Uzgoj krumpira navedenom metodom je moguć, no može se preporučiti samo za manje površine. Odnosno za uzgoj u kućnom vrtu za osobne potrebe.

Na površinu tla se postavi navlaženi karton u dva do tri sloja tako da se rubovi dobro preklapaju. Po potrebi se pritisne rukom kako bi se „zalijepio“ za tlo. Po kartonu se na željeni razmak poslažu naklijali gomolji krumpira i prekriju vlažnom sjeckanom slamom (malčem) debljine 10 do 15 cm. Ako se koriste suha slama ili sijeno potrebno ih je navlažiti s 2 do 3 l vode po m2. Kad biljke narastu 15 do 20 cm potrebno je nanijeti novi sloj malča tako da konačna visina bude 30-ak cm.

Sličan se postupak može primijeniti i bez postavljanja kartona. Umjesto kartona, na pognojenu i prefrezanu površinu tla postavlja se sloj malča. Vlažnog i sjeckanog sijena ili slame debljine 5 do 8 cm. U koji se obavlja sadnja naklijalih gomolja. Posađeni gomolji će se ukorijeniti u tankom malču i površinskom sloju tla. Novi će se razviti na površini malča, bez kontakta s tlom. Naravno, kao što je već navedeno, gomolje je nakon sadnje i kasnije tijekom vegetacije potrebno prekriti dodatnim slojevima malča. Detaljno o ovoj temi pisao je prof. dr. sc. Milan Poljak u Gospodarskom listu, broj 6 od 1. travnja 2015. godine.

doc. dr. sc. Božidar BENKO

Prethodni članak136 milijuna kuna za 366 projekata mladih poljoprivrednika
Sljedeći članakProizvodnja jakih alkoholnih pića
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.