Imam mali vrt i zanima me zašto mi nikad ne uspijeva mrkva ni paprika. Ujedno me zanima kako jedan dio tla pretvoriti u tlo koje nije jako propusno te što na tom dijelu saditi?

Propusnost tla nije dobro smanjivati jer o njoj, uz strukturu (praškasta, mrvičasta, grudasta…) i teksturu (odnos čestica pijeska, praha i gline u tlu) ovise vodozračni odnosi u tlu koji su vrlo bitni za pravilan rast i razvoj biljaka. Kažete da je mrkva lijepa dok je mlada, a kasnije ne. Razlog tome može biti upravo zbijenost tla ili postojanje nepropusnog sloja na određenoj dubini. Oboje dovodi do deformacije korijena mrkve. Nepropusni sloj se može razbiti dubljom obradom tla (npr. oranjem na dubinu 30 do 35 cm). Nedostatak velike propusnosti tla je brzo procjeđivanje vode u dublje slojeve nakon oborina ili zalijevanja. To se lako rješava češćim zalijevanjem manjim obrocima. Vodozračni odnosi u tlu mogu se popraviti dodavanjem organske tvari poput zrelog stajskog gnoja, komposta, treseta. Zasjenjeni položaj, pa makar i dio dana nije povoljan za vrt. Paprika kao i drugo plodovito povrće zahtijeva obilje sunca. Ako niste u mogućnosti „riješiti“ se sjene, na tom dijelu vrta možete saditi vrste koje zahtijevaju nešto niže temperature i manje svjetla poput mladog luka, češnjaka, poriluka, šparoge, kupusnjača, salate, graška, cikle, rotkvice.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKome se javiti nakon ozljede na radu?
Sljedeći članakNovi štetnik na mahunama i grahu
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.