Imam mladi vinograd posađen 2009. g. pored moje parcele susjed je imao stari vinograd koji je iskrčio prije dvije godine i sada na toj parceli želi posaditi orahe za drvnu masu. Mislim da će ti orasi u budućnosti zasjenjivati moj vinograd i što ja mogu poduzeti ako on posadi orahe na tri metra od moje međe?
Susjed može na svojoj parceli zasaditi orahe tako da ti orasi ne nanose štetu vašoj nekretnini. Nažalost, ne možete susjeda unaprijed prisiliti da orahe sadi na udaljenosti većoj od tri metra ili nekoj drugoj za koju vi smatrate da je dovoljna. Pokušajte se konzultirati s nekim od stručnjaka za vinograde o tome na kojoj bi udaljenosti orasi trebali biti posađeni da u budućnosti svojom sjenom ne nanose štetu vašem vinogradu, pa nakon toga razgovarajte sa susjedom o udaljenosti na kojoj će saditi orahe. Ukoliko se ne uspijete dogovoriti sa susjedom oko razumne udaljenosti kada orasi narastu pa će svojom krošnjom raditi sjenu vašem vinogradu, možete posjeći sve grane koje prelaze
u vaš zračni prostor, a također možete putem suda tražiti da susjed posiječe stabla koja vam nanose štetu te da vam nadoknadi prouzročenu štetu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKupac nije prenio vlasništvo u zemljišnim knjigama
Sljedeći članakMinistar Tihomir Jakovina otvara savjetodavno izložbenu manifestaciju 17. Poljoprivredno-poduzetničke ideje 2015.
Jasmin Budinski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.