Darovnim ugovorom roditelji su mi dali stan, ali sad mi predlažu da ga raskinemo. Nisam pristala jer za to nemaju nikakva razloga. U tom stanu živim sa svojom obitelji više godina i puno sam uložila u njega. Inače, s roditeljima sam u dobrim odnosima, ali se umiješao brat koji bi htio naslijediti stan. Zanima me pod kojim se uvjetima može raskinuti darovni ugovor i kakva su moja prava?
Darovni ugovor može se raskinuti uza suglasnost svih strana. Ako se vi s tim ne slažete, vaši roditelji mogu sudski zatražiti raskid ugovora. U pravilu se ugovor o darovanju rijetko može raskinuti u sudskom postupku, ali se može zatražiti raskid ugovora zbog mana volje prilikom zaključivanja, ali samo u roku od godine dana od saznanja za razloge, a sveukupno u roku od tri godine. Nakon toga, raskid ugovora o darovanju može se tražiti zbog neharnosti, što označava grubu nezahvalnost daroprimca. U pravilu se u praksi dopušta raskid ugovora o darovanju samo ako je daroprimac načinio kazneno djelo prema darodavcu. Stoga su mogućnosti vaših roditelja da raskinu ugovor gotovo nikakve. No, u slučaju njihove smrti, vaš brat može tražiti da darovana nekretnina uđe u ostavinsku masu i tada on ima pravo na nužni dio, što je polovica zakonskog dijela. No, on svoj nužni dio ne mora namiriti od vašeg stana ako roditelji imaju drugu imovinu.

V. L.

Prethodni članakŠto je to višegodišnje rješenje Hrvatskih voda?
Sljedeći članakPoziv na otvorenje “Ceste sira zagrebačke regije”
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.