Jamac sam korisniku dugoročnog stambenog kredita. Korisnik kredita ne plaća redovito rate kredita, stanuje u kući koja je kupljena kreditom, a sada je i nezaposlen. Kako se jamac može zaštititi?
Jamac odgovara za plaćanje obaveze za koju je jamčio ako glavni dužnik (korisnik kredita) ne plati svoje obaveze po ugovoru o kreditu. Ako jamac plati obavezu umjesto glavnog dužnika, jamac može od glavnog dužnika tražiti povrat svih sredstava koja je platio umjesto glavnog dužnika. Ako glavni dužnik ne želi dobrovoljno vratiti jamcu novac, tada jamac može tužbom koju će podnijeti kod nadležnog suda tražiti od glavnog dužnika povrat sredstava s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom. Također, jamac može tražiti da se do okončanja tog parničnog postupka na nekretninama glavnog dužnika upiše zabrana otuđenja nekretnina kako bi nakon dovršetka parničnog postupka jamac mogao prodajom nekretnina vratiti novac koji je platio banci umjesto glavnog dužnika. Jamac može tražiti od banke da pokrene postupak prodaje nekretnina ako na nekretninama u vlasništvu glavnog dužnika banka ima upisano založno pravo ili hipoteku.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakUtvrđivanje prava vlasništva nad nekretninama
Sljedeći članakZašto je dobro proizvoditi bučino ulje?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.