Imam stan u jednom mjestu, a kuću u drugom. Stan se koristi samo jedan mjesec u godini za vrijeme godišnjeg odmora. Iako ga koristim samo jedan mjesec, plaćam pristojbu Komunalnom poduzeću. Da li sam dužan plaćati pristojbu ako ne koristim stan?
Niste precizno napisali koju pristojbu plaćate, da li se radi o naknadi za plaćanje odvoza otpada, naknadi za vodu, komunalnoj naknadi ili nekoj drugoj. Komunalnu naknadu su dužni plaćati svi vlasnici nekretnina temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu odnosno vlasnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta na području Grada. Plaća se bez obzira da li nekretninu koristite ili ne. Naknadu za odvoz otpada ili za vodu plaćate temeljem odluke lokalne samouprave. Način naplate određuje pravna osoba koja se bavi tim poslovima pa se za detaljne informacije trebate obratiti u to komunalno poduzeće. U nekim gradovima i općinama ne naplaćuju odvoz otpada i ostale naknade za vrijeme kada vlasnici ne koriste nekretnine, a u nekim se plaća samo određeni paušal.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Prethodni članakKako razdvojiti frakcije kod destilacije rakije?
Sljedeći članakRaspisani natječaji za operaciju 4.1.1.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.