Vlasnici smo zemljišta koje je evidentirano kao park-šuma. Dugi niz godina pokušavamo ishoditi prenamjenu tog zemljišta ali bez uspjeha. Da li možemo na tom zemljištu bilo što graditi, uzgajati i sl?
Park-šuma je zaštićeni dio prirode, prirodna ili zasađena šuma veće pejsažne vrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njeno održavanje ili uređenje. Zakon o zaštiti prirode propisuje kako se određuju zaštićeni dijelovi prirode i kako se njima gospodari. Na zemljištu koje je zaštićeno kao parkšuma ne možete graditi jer je zakonom određeno koje se aktivnosti u njoj mogu odvijati – služi za odmor i rekreaciju (možda može izgradnja objekata namijenjenih u tu svrhu o čemu mišljenje daje Ministarstvo kulture RH), a park-šuma se može samo održavati ili uređivati. Ako nestanu obilježja koja su potrebna da bi neko područje bilo proglašeno parkšumom nadležno državno tijelo donijet će akt o prestanku zaštite. Vlasnici imaju pravo na naknadu za ograničenja kojima su podvrgnuti zbog toga što ne mogu koristiti područje koje je pod zaštitom. Naknada se isplaćuje na teret Grada Zagreba odnosno državnog ili županijskog proračuna.

Daniela Sukalić, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakVelika rolada
Sljedeći članakKoje povrće saditi u rano proljeće?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.