Predstavnik stanara u našoj zgradi godinama ne podnosi financijski izvještaj. Sve popravke, a uglavnom je bila riječ o manjim zahvatima, dogovara s jednim stanarom, a suglasnost ostalih ne traži. Mora li tražiti suglasnost i podnositi izvještaj za sve ili samo za velike radove, primjerice, za popravak krova koji će uskoro trebati obaviti?
U pravilu bi trebao podnijeti detaljan financijski izvještaj, no upravitelji obično podnose izvještaje u kojima samo naznače svotu za, primjerice, manje radove, hitne popravke i slično. Upravljanje zgradama ustrojeno je tako da predstavnik stanara kontaktira s upravljiteljem i prenosi mu zahtjeve stanara. Odluke o radovima trebaju se donositi na skupu stanara, ali kako je to tehnički često nemoguće izvesti, pogotovu u velikim zgradama, obično se svedu na odluku predstavnika zgrade. Zakonodavac je pri donošenju Uredbe o upravljanju zgradom propustio nominirati formiranje vijeća suvlasnika ili slična tijela koje bi donosilo odluke o manjim radovima. Za odluku o većim radovima, primjerice, popravak krova, potrebno je tražiti od predstavnika suvlasnika da održi sastanak sa svim stanarima i da se odluka donese natpolovičnom većinom. Ako niste zadovoljni radom predstavnika i financijskim izvješćem, imate pravo tražiti od predstavnika da s vama kontaktira pri donošenju odluka. Uvid u financijski izvještaj sa svim računima možete tražiti od upravitelja zgrade koji vam ih je dužan pokazati. Možete od predstavnika suvlasnika, također, tražiti da od upravitelja zatraži detaljan financijski izvještaj s točnim opisom svih obavljenih radova (npr. popravka brave na ulaznim vratima, izmjene odvodne cijevi…). Možete tražiti da se u izvještaj stavi i troškovnik obavljenih radova s točnim iznosima vrijednosti pojedinih radova. Način na koji je sastavljen financijski izvještaj ovisi o upravitelju jer ga sastavlja on, a ne predstavnik stanara.

Prethodni članakSusjed nelagalno pomaknuo među
Sljedeći članakDomaće pizzete
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.