Predstavnik stanara u našoj zgradi godinama ne podnosi financijski izvještaj. Sve popravke, a uglavnom je bila riječ o manjim zahvatima, dogovara s jednim stanarom, a suglasnost ostalih ne traži. Mora li tražiti suglasnost i podnositi izvještaj za sve ili samo za velike radove, primjerice, za popravak krova koji će uskoro trebati obaviti?
U pravilu bi trebao podnijeti detaljan financijski izvještaj, no upravitelji obično podnose izvještaje u kojima samo naznače svotu za, primjerice, manje radove, hitne popravke i slično. Upravljanje zgradama ustrojeno je tako da predstavnik stanara kontaktira s upravljiteljem i prenosi mu zahtjeve stanara. Odluke o radovima trebaju se donositi na skupu stanara, ali kako je to tehnički često nemoguće izvesti, pogotovu u velikim zgradama, obično se svedu na odluku predstavnika zgrade. Zakonodavac je pri donošenju Uredbe o upravljanju zgradom propustio nominirati formiranje vijeća suvlasnika ili slična tijela koje bi donosilo odluke o manjim radovima. Za odluku o većim radovima, primjerice, popravak krova, potrebno je tražiti od predstavnika suvlasnika da održi sastanak sa svim stanarima i da se odluka donese natpolovičnom većinom. Ako niste zadovoljni radom predstavnika i financijskim izvješćem, imate pravo tražiti od predstavnika da s vama kontaktira pri donošenju odluka. Uvid u financijski izvještaj sa svim računima možete tražiti od upravitelja zgrade koji vam ih je dužan pokazati. Možete od predstavnika suvlasnika, također, tražiti da od upravitelja zatraži detaljan financijski izvještaj s točnim opisom svih obavljenih radova (npr. popravka brave na ulaznim vratima, izmjene odvodne cijevi…). Možete tražiti da se u izvještaj stavi i troškovnik obavljenih radova s točnim iznosima vrijednosti pojedinih radova. Način na koji je sastavljen financijski izvještaj ovisi o upravitelju jer ga sastavlja on, a ne predstavnik stanara.

Prethodni članakSusjed nelagalno pomaknuo među
Sljedeći članakDomaće pizzete
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.