Otkazao sam punomoć odvjetniku jer nisam bio zadovoljan njegovim radom, smatrao sam da radi na moju štetu. Nakon otkaza punomoći sklopio sam nagodbu, ali smatram da sam zbog postupanja odvjetnika oštećen. Postoji li neki postupak u kojem od odvjetnika mogu tražiti naknadu štete, iako sam se nagodio?
Ako smatrate da vam je odvjetnik svojim postupcima, odnosno nepostupanjem prouzročio štetu, možete tražiti naknadu štete od odvjetnika, odnosno od osiguravatelja kod kojeg je odvjetnik osiguran. Prema postojećim propisima, odvjetnik je dužan s osiguravajućom kućom zaključiti svake godine policu osiguranja od odgovornosti odvjetnika. Predmet police osiguranja je odgovornost odvjetnika za štetu trećim osobama pri obavljanju odvjetničke djelatnosti. Dakle, trebate putem Hrvatske odvjetničke komore, Zagreb, Koturaška 53/II utvrditi kod koje je osiguravajuće kuće osiguran vaš odvjetnik i zatim pokrenuti postupak za naknadu štete.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKako isključiti sestru iz nasljedstva?
Sljedeći članakIstarske kroštule
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.