Od 1962. g. obrađujem imanje svog oca i djeda po majci. Imao sam sedam braće i sestara koji su se odselili, a kod kuće sam s roditeljima ostao samo ja, kao najmlađe dijete. U međuvremenu su umrli moji roditelji i djed i baka. Zbog starosti danas obrađujem samo manji dio imanja. Koja su moja prava vezana uz nasljeđivanje i mogućnost upisa vlasništva na tim nekretninama?
Nakon smrti Vaših djeda i bake trebao je biti proveden ostavinski postupak kao i nakon smrti Vaših roditelja. U tom je postupku trebalo utvrditi njihovu imovinu te nasljednike. Ako su nekretnine pripadale Vašem djedu i baku odnosno roditeljima trebale su biti obuhvaćene ostavinskim postupkom. Ukoliko ostavinski postupak nije proveden tada ga treba pokrenuti kod nadležnog općinskog suda (sud na čijem području su živjeli roditelji, odnosno djed i baka). U tom će se postupku utvrditi nasljednici nekretnina – to ćete biti Vi i Vaša braća i sestre odnosno njihova djeca, ako je netko od braće i sestara u međuvremenu umro. Tek nakon provedenog ostavinskog postupka možete upisati vlasništvo na nekretninama. Ako nekretnine u zemljišnim knjigama glase na druge osobe, a ne na Vaše roditelje, odnosno djeda i baku, trebate nakon provedenog ostavinskog postupka kod općinskog suda pokrenuti zemljišno-knjižni ispravni postupak.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakObjavljeni Natječaji za provedbu operacija 8.6.1. i 8.6.2.
Sljedeći članakPrijevara kod prodaje stana u Austriji
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.