Vlasnik sam nekretnina na kojima je u zemljišnim knjigama kao suvlasnik u 1/2 dijela upisana druga osoba, iako ista nije stvarni vlasnik te nekretnine, niti je ikada bila u posjedu. Razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina dogovorili su još moji preci, ali isto nisu proveli u zemljišnim knjigama. Nedavno sam saznao da je na 1/2 nekretnina, na kojima je u zemljišnim knjigama upisana ta druga osoba, upisan teret – provedba ovrhe radi naplate kredita. Što mogu učiniti da zaštitim svoje vlasništvo?
Kod nadležnog suda (na području kojeg se nalaze nekretnine) trebate tužiti osobu koja je upisana u zemljišnim knjigama kao suvlasnik 1/2 dijela; tom tužbom ćete tražiti da vam se prizna pravo vlasništvo na tim nekretninama. U isto vrijeme trebate u ovršni postupak koji se vodi kod suda (broj postupka se vidi u zemljišnom izvatku) predati “prigovor treće osobe”. To je prigovor koji omogućuje osobi koja nije stranka u tom postupku, da zaštiti svoja prava koja bi mogla biti povrijeđena provedbom ovrhe. U tom ćete prigovoru obavijestiti sud da ovršenik nije vlasnik nekretnina na kojima se traži provedba ovrhe, odnosno naplata kredita. Također trebate u tom ovršnom postupku zatražiti odgodu provedbe ovrhe do okončanja postupka radi priznanja prava vlasništva, kako biste spriječili prodaju nekretnina. Savjetujem da za pokretanje ovih postupaka angažirate odvjetnika, jer se radi o složenim pravnim radnjama koje treba međusobno uskladiti. Ako nemate novčanih sredstava, a imate uvjete da vas odvjetnik zastupa besplatno, možete od hrvatske odvjetničke komore u Zagrebu zatražiti da imenuje odvjetnika koji će Vas besplatno zastupati u tim postupcima.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakBakine octene kiflice
Sljedeći članakMogu li biti angažiran kao voditelj poljoljekarne u mirovini?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.