Moj pokojni otac je sagradio kuću još prije famoznog datuma 15. veljače 1968. Posjedujemo (moja majka koja je nasljednik) uplatnice za uplatu osiguranja stambene kuće i garaže i dobio sam u katastru da je izgrađeno i vidljivo iz zraka u veljači 1968., ali mi neće napisati 15. veljače 1968. tj. hoće, ali bez garaže te manje kvadrature. Sve moram obaviti u katastru, pa zatim u gruntovnici, ali kako upisati u katastru i to prije 15. veljače 1968?
Iz vašeg pitanja proizlazi da je garaža i dio kuće izgrađen nakon 15. veljače 1968. g. U katastar je upisano stanje kakvo se nalazilo u vrijeme snimanja. U vašem slučaju, proizlazi da je građevina tada bila manje kvadrature, te bez garaže, koja je nadograđena kasnije. Za upis kuće u kvadraturi u kojoj je ona danas, kao i garaže, potrebna je građevinska dozvola i to za nadograđeni dio kuće kao i za garažu. Ukoliko nemate građevinsku dozvolu za kuću (nadograđen dio) i garažu, a isto je izgrađeno u skladu s važećim propisima, možete pokrenuti postupak legalizacije građevine. Tek na temelju građevinske dozvole, kako je gore navedeno, ili provedenog postupka legalizacije, možete upisati kuću sa sadašnjom kvadraturom te garažom. Ukoliko to nije moguće, možete upisati u katastar i gruntovnicu kuću u površini koja je postojala prije 1968. g., dakle bez nadograđenog dijela i bez garaže. Za početak bismo savjetovali da se obratite jedinici lokalne samouprave nadležnoj za prostorno uređenje da vidite da li je moguće legalizirati predmetni objekt.

N. T.

Prethodni članakJohn Deere zadivio posjetitelje u Garešnici
Sljedeći članakPlaćanje poreza na darovni ugovor
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.