Objekt se sastoji od dvije stambene jedinice, dijeli ih zajednički zid, svaka stambena jedinica ima svoj kućni broj – 27A i 27B. Prilikom izrade nacrta potrebnog za legalizaciju arhitekt nas je pitao da li će se raditi nacrt kao za se radi o jednom objektu ili kao da su dva objekta. Tražili smo da se izradi nacrt za dva objekta. Sada ipak traže da se objekt nacrta kao jedan bez obzira što svaki objekt ima svog vlasnika. Jedan je objekt dovršen, a drugi nije dovršen. Tko će platiti legalizaciju?
Legalizaciju bi trebao platiti svaki podnositelj zahtjeva za sebe ako ste podnijeli posebne zahtjeve, odnosno svaki za svoj dio objekta. Ako se objekt vodi kao jedna građevina, a svaki je vlasnik podnio zahtjev za svoj dio građevine tada bi svaki vlasnik trebao platiti naknade za onaj dio koji njemu pripada. Detalje trebate raspraviti s arhitektom koji vam izrađuje dokumentaciju potrebnu za legalizaciju, on ili vi bi trebali biti u kontaktu s mjerodavnom službom koja će o zahtjevu odlučivati kako biste na vrijeme mogli predati traženu dokumentaciju.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakProblemi s nasljeđenim grobnim mjestom
Sljedeći članakNewsletter 22/2016
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.