Kupili smo 2/3 dijela kuće, a 1/3 dijela je bila u suvlasništvu druge obitelji. U naravi je kuća podijeljena i ima dva odvojena ulaza. Nismo znali da ta 1/3 dijela preko našeg dijela koristi vodu i struju dok nam taj susjed nije donio novac za režije. Tako su sve do 2012. g. ti susjedi nama vraćali iznose koji se odnose na njihove režije. U međuvremenu je proveden postupak preoblikovanja zemljišnih knjiga i došlo je do razdvajanja ovih objekata, a susjedi su umrli, naslijedila ih je kćer. Zatražili smo je da u svom dijelu kuće postavi vodomjer i brojilo za struju ali ona to odbija. Što možemo učiniti?
Trebate se obratiti tvrtkama koje vam isporučuju vodu i električnu energiju, oni će vas uputiti što da poduzmete, odnosno kako da razdvojite mjerna mjesta od susjeda. Trebate im objasniti da se radi o dvije nekretnine koje imaju različite vlasnike, te da drugi dio kuće sada ima novog vlasnika. Susjedi će vjerojatno trebati platiti razdvajanje brojila što oni izbjegavaju učiniti. Radi se u svakom slučaju o radovima koje mogu poduzimati samo ovlaštene tvrtke koje isporučuju vodu i električnu energiju.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakDrveće ometa posjed
Sljedeći članakPtičja gripa utvrđena kod domaće peradi – nema opasnosti za širenje virusa
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.