Pokraj mog vinograda nalazi se zemljište koje sam raskrčio od granja, trnja i ostalog korova, to činim proteklih trideset godina. Vlasnik tog zapuštenog zemljišta, njegova kći i supruga su umrli, a ne znamimaju li rodbinu. Tijekom trideset godina koliko održavam to zemljište nitko od njihove rodbine nije došao vidjeti stanje tog zemljišta. Kakva su moja prava, mogu li to zemljište prenijeti u svoje vlasništvo?
Prvo trebate pokušati pronaći vlasniketog zemljišta, krenite s uvidom u zemljišneknjige u Općinskom sudu na čijem se područjunalazi zemljište i provjerite posjedovnostanje u Katastru. U Općinskom sudu na čijem su području živjeli vlasnici te zemlje uostavinskom upisniku provjerite je li nakonnjihove smrti vođen ostavinski postupak,tko su njihovi nasljednici te je li navedeno zemljište netko naslijedio. To što nitko odnasljednika ne dolazi na zemljište, ne značida zemljište nije nasljeđivanjem steklo novog vlasnika. Kada prikupite sve te podatke moći ćete odlučiti što dalje. Da biste prenijeli zemljište u svoje vlasništvo trebate pokrenuti sudski postupak u kojem ćete tužiti osobe koje su upisane u zemljišnim knjigama kao vlasnici zemljišta, odnosno njihove nasljednike.Tužbom ćete tražiti da vam priznaju pravo vlasništva na tom zemljištu temeljem dosjelosti. Dosjelošću se stječe vlasništvo nekretnine tako da nekretninu samostalno posjedujete

neprekidno deset godina, takav posjed treba biti zakonit, istinit i pošten. Ako ste barem pošten posjednik vlasništvo na nekretnini možete steći protekom dvadeset godina. Tijekom sudskog postupka trebate dokazati (saslušanje svjedoka koji znaju da ste u posjedu trideset godina, da vas nitko u tom posjedu nije smetao i sl.) da ste u neprekidnom poštenom posjedu dvadeset
godina, odnosno vi ćete moći dokazati da ste u posjedu čak trideset godina. Sud će vjerojatno izaći na lice mjesta s mjernikom kako bi izvršio identifikaciju nekretnine. Nakon provedenog postupka sud će donijeti odluku kojom će usvojiti (proglasiti vas vlasnikom nekretnine) ili odbiti vaš tužbeni zahtjev.
Ovakav postupak zahtijeva stručnu pomoć pa vam savjetujem da se obratite odvjetniku. 

Prethodni članakDruga konferencija o dobroj ekonomiji
Sljedeći članakKineski dud – neobično i ukusno voće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.