Moj brat plaća za dijete uzdržavanje u određenom iznosu. Da li se iznos uzdržavanja određuje u postotku od plaće i do koliko godina starosti djeteta treba plaćati uzdržavanje, jer dijete sada ima sedamnaest godina.
Roditelji su dužni uzdržavati svoju malodobnu djecu. Na odluku o visini iznosa za uzdržavanja utječe starost djeteta, troškovi života, troškovi školovanja, troškovi izvannastavnih aktivnosti, zdravlje djeteta, mogućnosti roditelja, da li roditelj osim tog djeteta uzdržava i drugu djecu i sl. Ministarstvo socijalne politike i mladih određuje Minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta koje objavljuje u Narodnim novinama. Posljednji minimalni novčani iznos za dijete u dobi od 17 godina iznosi 1.205,16 kuna. Roditelji su dužni uzdržavati dijete do njegove 18. godine života, a ako se dijete redovito školuje dužni su ga uzdržavati i nakon punoljetnosti. Punoljetno dijete koje je završilo školovanje, a ne može se zaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon školovanja.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKaptur F1 – vodeći hibrid kapija paprike na tržištu
Sljedeći članakPoziv na predavanja na temu ekološke zaštite lijeske i oraha
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.