Po kojim se kriterijima obračunavaju slivne vode kako općina određuje komunalnu naknadu za kuću. Da li sam dužna plaćati komunalnu naknadu i slivne vode za kuću oko koje sama sve uredujem i u kojoj nitko ne živi?
Komunalnu naknadu su dužni plaćati svi vlasnici nekretnina temeljem Zakona o komunalnom gospodarstvu odnosno vlasnici stambenih prostora, poslovnih prostora, garažnih prostora, građevinskog zemljišta i neizgrađenog građevinskog zemljišta. Komunalna naknada služi za financiranje, građenje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Način obračuna određen je Zakonom o komunalnom gospodarstvu, a vrijednosti koje se uzimaju u obračun određuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Visina naknade ovisi o lokaciji na kojoj se nekretnina nalazi, o vrsti nekretnine, a obračunava se po m2. Možete zatražiti privremeno, potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade. Zahtjev trebate podnijeti Upravnom tijelu jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva (Upravni odjel za stambeno- komunalne djelatnosti i uređenje prostora). Slivna vodna naknada plaća se u skladu s odredbama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva i njom se ne financiraju isti troškovi kao i komunalnom naknadom. Osnovica za obračun je također m2. Dakle, trebate platiti i komunalnu naknadu i slivnu vodnu naknadu.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMogu li braća tražiti darovanu nekretninu?
Sljedeći članakKako spriječiti susjeda da prska herbicid?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.