Tijekom godina skupio sam četiristotine slobodnih sati koje nisam mogao iskoristiti s obrazloženjem poslovođe da se slobodni sati ne mogu početi koristiti dok se ne potroše godišnji odmori svih ostalih radnika. Sada se priča da bi direktor mogao te slobodne sate jednostavno ukinuti.
Slobodni sati koje ste ostvarili utječu na raspored radnog vremena. Ako dnevni i tjedni raspored radnog vremena nije određen propisom, kolektivnim ugovorom, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca ili ugovorom o radu, odluku o rasporedu radnog vremena donosi poslodavac pisanom odlukom. Poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena, najmanje tjedan dana unaprijed. Korištenje slobodnih dana ovisi o procesu rada. Poslodavac treba preraspodijeliti vaše radno vrijeme na način da možete iskoristiti slobodne dane u skladu s odredbama Zakona o radu. Ukoliko smatrate da je poslodavac povrijedio vaše pravo iz radnog odnosa, to možete prijaviti inspektoru rada, a zaštitu možete potražiti na sudu, koji će poslodavcu naložiti da vam omogući korištenje slobodnih dana ili da plati određene sate.

Daniela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakKad smijem u prijevremenu mirovinu?
Sljedeći članakZaštita uljane repice od proljetnih štetnika
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.