Smije li se napraviti peradarnik bez suglasnosti susjeda koji su od mjesta uzgoja nesilica 10 metara? Gnoj koji se skladišti na udaljenosti je 15 metara od susjedne kuće i nije pokriven, već smrdi i smeta svim susjedima.
Upućujem vas na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno Pravilnika o komunalnom redu koji je na snazi u navedenom gradu ili županiji. Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisani su međusobni odnosi pojedinih suvlasnika na određenoj nekretnini, dok je Pravilnikom o komunalnom redu određeno što se i u kojem obujmu, npr. od domaćih životinja, kućnih ljubimaca i slično može držati u naseljenom mjestu. Unatoč činjenici da svaki vlasnik na svojoj nekretnini određuje što može na njoj držati, s druge strane dužan se pridržavati osnovnih pravila koja su propisana Pravilnikom o komunalnom redu. Pismenim ili usmenim putem obratite se komunalnom redaru na vašem području, kako bi isti utvrdio stvarno stanje stvari, te poduzeo zakonom propisane mjere, što bi moglo uključivati i postavljanje uređaja ili naprava za uklanjanje neugodnog mirisa iz naseljenog mjesta, a možete kontaktirati i inspekciju zaštite okoliša, ako navedeni smrad prelazi zakonom propisanu razinu.

Alan VAJDA, mag.iur.

Prethodni članakKako prijaviti štetu na opožarenom poljoprivrednom zemljištu?
Sljedeći članakOtvaranje 2 obrta na isto ime
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.