Poslije očeve smrti održana je ostavinska rasprava, kojom je dijeljeno poljoprivredno zemljište, jednako svakom članu obitelji. Kuća, vrt, vinograd, gospodarski objekti su uz kuću – na istoj čestici, te je sve ostalo na korištenje majci i bratu koji nije imao potomstvo, niti se ženio. Pokretna imovina nije popisivana, niti je ušla u ostavinsku masu. Poslije majčine smrti nije održana ostavinska rasprava. Jedan od braće je sastavio oporuku koja nije ovjerena, a sastavljač oporuke (nije moj brat) je jednu polovinu nepokretne imovine uzeo sebi, drugu je prepustio mom punoljetnom sinu, a sve druge zakonite nasljednike je ispustio. Ima li utjecaja na ostavinski postupak činjenica da poslije smrti majke nije održana ostavinska rasprava, kad je ta imovina u „masi“ imovine pokojnog brata, te kako sada voditi ostavinski postupak?
Majčina imovina ne može ostati u ,,masi“ imovine pokojnog brata, jer su na taj način zakinuti zakonski nasljednici. Na ostavinskoj raspravi koja se vodi za bratovu imovinu trebate prigovoriti da pokojni brat nije vlasnik imovine koja je predmet ostavine, već da je imovina vlasništvo pokojnog oca i majke, odnosno i ostale braće kao zakonskih nasljednika iza roditelja. Možete tražiti prekid te ostavine do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka iza oca i majke. Nakon očeve smrti u ostavinskom postupku trebalo je raspraviti i rasporediti svu pokretnu i nepokretnu imovinu, a ne samo dio (poljoprivredno zemljište). Ako u ostavinskom postupku nisu raspoređene sve nekretnine koje su bile u vlasništvu vašeg oca, tada prvo trebate zatražiti da se ostavinski postupak iza vašeg oca nadopuni na način da kod nadležnog suda zatražite ponovno pokretanje tog ostavinskog postupka za tzv. ,, naknadno pronađenu imovinu“. U tom će se postupku rasporediti sva imovina koja prvim rješenjem o nasljeđivanju nije raspoređena (iz vašeg pisma bi proizašlo da su to kuća,vrt, vinograd, gospodarski objekti uz kuću). Za nastavak ostavinskog postupka iza vašeg oca trebate pripremiti podatke o svim nekretninama (najbolje i iz zemljišno knjižnih izvadaka i iz posjedovnih listova) kako bi se iste mogle raspraviti u ostavini i o njima donijeti rješenje o nasljeđivanju. Nakon što rješenjem o nasljeđivanju sva imovina vašeg oca bude raspoređena na sve zakonske nasljednike, trebate zatražiti pokretanje istog takvog ostavinskog postupka iza vaše majke (ako je imala u vlasništvu nekretnine ili pokretnine), također u nadležnom općinskom sudu, a tek kada i taj postupak bude okončan, sa sigurnošću možete provesti ostavinski postupak iza brata. Brat je zakonski nasljednik iza roditelja kao i ostala braća, ako iza oca i majke nije ispravno provedena ostavina, odnosno ako nije raspoređena sva imovina, tada su ostala braća zakinuta za svoj nasljedni dio. Svi nasljednici imaju pravo na nekretnine, novac i drugu imovinu razmjerno zakonskim dijelovima, a također imaju i pravo na nužni dio (1/2 zakonskog dijela) bez obzira što je pokojni brat sačinio oporuku.

D.S., dipl.iur.

Prethodni članakKako iskrčiti zapušteno zemljište i koja poduzeća vrše takvu uslugu?
Sljedeći članakKako se vrši procjena izmjere kilaže svinja?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.