Otac se nakon nekoliko desetljeća vratio u Hrvatsku iz inozemstva, gdje je ostvario mirovinu. Još davno uplaćivao je tri godine poljoprivrednu mirovinu u domovini. Ima li on nekakva prava i kako ih može ostvariti u Hrvatskoj?
Navodite da je vaš otac ostvario pravo na inozemnu mirovinu, pa mogu zaključiti da se radi o starosnoj mirovini, jer navodite da je nekoliko desetljeća prebivao u inozemstvu. Nadalje, raspolažete dokazom da je u Republici Hrvatskoj uplaćivao poljoprivredno osiguranje u trajanju od tri godine. U slučaju da Hrvatska ima sklopljen Ugovor o socijalnom osiguranju s državom u kojoj je vaš otac radio, iako je u Hrvatskoj uplaćeno svega tri godine poljoprivrednog staža, vaš otac može ostvariti pravo na mirovinu i u Republici Hrvatskoj. Preporučam da otac podnese zahtjev za priznanje prava na mirovinu nadležnoj službi mirovinskog osiguranja, prema mjestu prebivališta, a u zahtjevu navede da je podnositelj zahtjeva korisnik mirovine u dotičnoj državi. Nadležba služba će provesti više postupovnih radnji, kako bi se kompletirao zahtjev i prikupili svi potrebni podaci za odlučivanje o pravu iz mirovinskog osiguranja. To uključuje i kontaktiranje inozemnog nositelja socijalnog osiguranja i prikupljanja službenih podataka, službenim putem, što je sve u nadležnosti HZMO. Nakon prikupljenih podataka o razdobljima osiguranja u inozemstvu i ostvarenom pravu u inozemstvu, utvrdit će se i podaci o stažu osiguranja u Republici Hrvatskoj i u tom trenutku zahtjev za priznanje prava bit će kompletiran i moći će se odlučiti o postojanju prava. Ako krećemo s pretpostavkom da vaš otac ima tri godine poljoprivrednog staža u Republici Hrvatskoj i da inozemni nositelj socijalnog osiguranja potvrdi najmanje dvanaest godina staža osiguranja, nadležna služba HZMO, donijet će rješnje o priznanju prava na razmjerni dio starosne mirovine. Sve ovo, naravno i pod uvjetom da je vaš otac navršio 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, zbrajajući staž osiguranja u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

Mirela NOVOTNI DRAŠTATA, dipl.iur.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKoji su optimalni troškovi za uzgoj kukuruza?
Sljedeći članakŽive od poljoprivrede, a zamalo stradali od mine
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.