Nezaposlena sam, je li moguće da otvorim kućnu radinost za izradu torti? Moram li imati diplomu slastičara?

Sukladno odredbama Zakona o obrtu (NN 143/13.) fizička osoba može obavljati i domaću radinost i sporedno zanimanjepod uvjetom da već ne obavlja registriranu samostalnu djelatnost obrta ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima ili samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstvaod koje se dohodak ili dobit utvrđuju na temelju poslovnih knjiga prema posebnim propisima, a obveznik je poreza na dodanu vrijednost.
Bez obzira je li u pitanju registracija obrta, odnosno domaće radinosti, odnosno sporednog zanimanja, radi se o djelatnosti koja zahtjeva posjedovanje odgovarajuće stručne spreme, odnosno položenog odgovarajućeg ispita s time da istu nije moguće obavljati u stambenom, nego samo u poslovnom prostoru koji mora udovoljavati minimalno tehničkim uvjetima koji su propisani odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Stoga predlažem da se glede konkretnog odgovora obratite uredu za gospodarstvo u gradu ili županiji koje je nadežno za zaprimanje zahtjeva za registraciju obrta, tj. domaće radinosti, odnosno sporednog zanimanja. Više o tome možete saznati i na mrežnoj stranici Hrvatske obrtničke komore – www.hok.hr

Alan VAJDA, mag. iur.

 
Prethodni članakIkolčavanje međe
Sljedeći članakUkrasni vrt kroz cijelu godinu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.