Legalizirao sam jedan objekt, no trebao bih dovršiti građevinske radove. Nije mi jasno moram li i zašto angažirati izvođače radova kad to znam sam riješiti?
Vezano za mogućnosti nastavka izvođenja građevinskih radova bez potrebe angažiranja izvođača radova, te nadzornog organa na stambenom objektu, srećemo pozornost da Člankom 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje („Narodne novine“ broj 78/15) propisano graditi ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Također je odredbom članka 30. navedenog Zakona propisano da izvođač radova mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Što se tiče obveze da kod gradnje imate stručni nadzor građenja upućujem vas da je odredbom članka 55. navedenog Zakona propisano da su diplomirani inženjeri arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike ovlašteni obavljati poslove projektantskog nadzora, odnosno obavljati projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje su prema odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ovlašteni projektirati. Nastavno na navedeno, niste u mogućnosti samostalno dovršiti navedeni stambeni objekt bez dodatnog angažiranja izvođača radova, odnosno nadzornog organa na navedenom stambenom objektu, pa vas radi dobivanja detaljnijih informacija upućujemo da se obratite i Upravnom odjelu za komunalno gospodarstvo i izgradnju grada u čijoj je nadležnosti navedena problematika.

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 554
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 556
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.