Htio bih otvoriti OPG da mogu prodavati vino u buteljama. Imam oko 1000 kom loze, pa me zanima koje sve papire trebam i gdje se javiti?
Oni proizvođači grožđa, vina i drugih proizvoda od grožđa i vina koji namjeravaju vlastite proizvode staviti na tržište, dužni su se upisati u Upisnik poljoprivrednog gospodarstva, tj. evidentirati uporabu poljoprivrednog zemljišta putem ARKOD sustava. Naime, unosom parcele u ARKOD sustav proizvođači grožđa su automatski upisani i u Vinogradarski registar, kojeg vodi APPRRR. Zakonom o trošarinama, odnosno Pravilnikom o trošarinama za male proizvođače vina (osobe koje ne proizvode više od 1000 hl vina godišnje), propisana obveza upisa u Registar trošarinskih obveznika pri carinarnici nadležnoj prema sjedištu, odnosno prebivalištu obveznika trošarine, s time da je uz prijavu za upis potrebno priložiti i Rješenje o ispunjavanju minimalno tehničko-tehnoloških uvjeta za proizvodnju vina. Sukladno Pravilniku o uvjetima analize mošta, vina, drugih proizvoda od grožđa i vina te voćnih vina i drugih proizvoda na bazi voćnih vina (“Narodne novine”, broj 102/01., 91/05., 71/06., 73/07., 8/08., 88/09., 24/11. i 152/11.) proizvođač vina obvezan je raspolagati: odgovarajućim prostorom (prostorijama) i to: prostorijom za prijem, preradu, vrenje, čuvanje, doradu; prostorijom za punjenje, pranje boca; prostorijom za skladište i prodajni prostor; opremom za proizvodnju i promet vina, ovisno o tijeku postupka (fazama) u proizvodnji vina; stručnom spremom (visoka ili viša stručna sprema; Prehrambeno tehnološki fakultet; srednja poljoprivredna škola s iskustvom od 2 god.); licenca za vinara i suglasnost ministra (iskustvo 3 god.); alternativa je radni odnos s osobom koja zadovoljava propisane uvjete. Promet vina reguliran je Zakonom o vinu (NN br. 96/03., 25/09., 55/11., 82/13. i 14/14.), pa je potrebno radi dobivanja rješenja o stavljanju vina u promet poslati zahtjev s odgovarajućom dokumentacijom u Hrvatski centar za poljoprivredu, hrano i selo, Zavod za vinogradarstvo, vinarstvo i voćarstvo. Stoga je nužno uz prethodno navedeno potrebno provesti i uzorkovanje vina koje provode djelatnici Hrvatskog centra za poljoprivredu, hrano i selo ili ih proizvođač sam dostavlja u Zavod kako bi po završetku analize Zavod izdao Rješenje za dopuštanje stavljanja vina u promet s navedenom količinom vina, nazivom koje vino smije nositi u prometu, zapremini boca i brojčanoj oznaci markica kojima se proizvod mora označiti u prometu. Međutim, što se tiče samog postupka osnivanja OPG-a isti započinje podnošenjem zahtjeva za upis u Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava što je između ostalog jedan od preduvjeta za ostvarivanje državnih potpora, s time da se isti podnosi regionalnim uredima APPRRR. Dokumentacija potrebna za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava: popunjen Zahtjev za upis, preslika kartice žiro – računa nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice nositelja OPG-a, preslika osobne iskaznice za člana/članove OPG-a, posjedovni list za poljoprivredno zemljište koje se upisuje – original (ne stariji od 6 mjeseci), ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika (ako poljoprivredno zemljište nije u vlasništvu OPG-a), državni biljezi (70,00 kn). Što se tiče uvjeta za prodaju vlastitih proizvoda, navedeno može obavljati nositelj i/ili član OPG-a upisan u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava kad svoje poljoprivredne proizvode prodaje na malo izvan prodavaonica, odnosno na veliko na tržnicama na veliko. Pri tome se računi ne ispostavljaju kad se vlastiti poljoprivredni proizvodi proizvedeni na vlastitom OPGu izravno prodaju krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima OPG-a. Za prodaju navedenih proizvoda na sajmovima biti će vam potrebna i prethodna suglasnost grada ili županije gdje namjeravate prodavati.

Alan VAJDA, mag. iur.

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakVoćarstvo pitanje br. 179
Sljedeći članakPravni savjeti pitanje br. 574
Gospodarski
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.