Piña colada torta

84

Podloga:
– 25 dag amaretto keksa
– 8 dag maslaca

Krema:
– 10 dag kokosovog brašna
– 8 dag šećera
– 1,5 dcl mlijeka
– čep ruma
– 15 dag usitnjenog ananasa
– 1 mljevena želatina
– 40 dag vrhnja za šlag
– 10 dag mascarponea

Za ukras:
– kokosovo brašno
– šlag
– amaretto kreksi
– komadići ananasa

Priprema podloge: Kekse izmrviti u blenderu i pomiješati s otopljenim maslacem. Smjesu utisnuti u kalup za torte, promjera 22 cm, prethodno obložen papirom za pečenje. Ohladiti.

Priprema kreme: Kokosovo brašno i šećer preliti vrućim mlijekom pa u mlako dodati rum i sjeckani ananas. Želatinu otopiti prema uputi na vrećici, pa umiješati u smjesu. Miksati mascarpone te ga postupno dodati u tučeno Recept iz knjige „Kolači – čarolija užitaka“ vrhnje za šlag, polako miješajući špatulom. Dodati smjesu od ananasa i kokosa i sve dobro ručno promiješati. Kremu premazati preko podloge.

Dekoriranje: Kremu posuti kokosovim brašnom i ukrasiti šlagom, keksima i komadićima ananasa.

Recept iz knjige „Premium kolači – deserti i slastice“

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakPodravske lađice
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.