Supruga je član OPG-a od 6. mj. 2014. Doprinosi su uredno uplaćivani. Od 1.9.2016. je na bolovanju (rodiljna i roditeljska briga o novorođenom djetetu) za koje ima izdano rješenje od HZZO- a po kojem ima pravo na novčanu naknadu do navršene treće godine života djeteta. Uplatnice za doprinose su stizale svaki mjesec (zaduživali) ali bi sljedeći mjesec poništili (razdužili), no od 11. mj. 2017. pa sve do danas nije ništa razduženo. Upitom u poreznu upravu rečeno mi je da to moram platiti. Zašto odjednom ponovno moram plaćati doprinose ako je supruga i dalje na bolovanju?
S obzirom na sve navedeno supruga je isto mogla ostvariti ako je na dan rođenja djeteta ispunjavala sljedeće uvjete, a to su: da je hrvatska državljanka ili strankinja s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, da ima neprekidno prebivalište ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj u trajanju od najmanje 5 godina, da je zdravstveno osigurana prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju. S obzirom da sustav zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj tretira vašu suprugu kao majku izvan sustava rada predlažem da pri nadležnoj ispostavi HZZO-a provjerite je li možda supruga izgubila status u obveznom zdravstvenom osiguranju. Naime, majka izvan sustava rada koja izgubi status u obveznom zdravstvenom osiguranju, a nije u roku od 30 dana stekla novi status osigurane osobe kod Zavoda, gubi pravo na daljnje korištenje prava. Također je poslodavac u obvezi za svaku zaposlenu i samozaposlenu osobu (npr. obrt, tvrtka itd.) uplaćivati obvezne doprinose za prvih 42 dana privremene nesposobnosti za rad, dok od 43. dana iste isplaćuje poslodavac na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Predlažem da se pismenim putem obratite nadležnoj ispostavi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, odnosno njihovoj Direkciji u Zagrebu, Margaretska 3, te zatražite očitovanje zašto su za vašu suprugu koja se nalazi na rodiljnom dopustu počevši od 1.9.2016. prvotno razduživane uplate, da bi naknadno prestala navedena praksa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakUpotreba herbicida i utjecaj na zdravlje
Sljedeći članakBolesti kupusnjača
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.