Odnose li se na poljoprivrednike koji obavljaju djelatnost poljoprivrede osobnim radom, te nemaju zaposlenih radnika, odredbe Zakona o zaštiti na radu?

Područje primjene Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14, 118/14) propisano je odredbama članka 4. navedenog Zakona na način da se primjenjuje u svim djelatnostima u kojima radnici obavljaju poslove za poslodavca. Obveze poslodavca u provođenju zaštite na radu propisane ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona u odnosu na radnika odnose se i na osobe na radu ako ovim Zakonom nije drukčije propisano. Pri tome treba imati u vidu da su odredbama članka 3. stavak 1. podstavci 10., 14. i 23. Zakona o zaštiti na radu propisana slijedeća značenja: „Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca, ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih, odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično)“, „Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu obavlja poslove“, „Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca“. Iz navedenih odredbi propisa proizlazi da fizičke ili pravne osobe kod kojih ne postoji radni odnos u skladu s općim propisima o radu ili kod kojih nema osoba na radu u skladu s posebnim propisima, nisu obvezne primjenjivati Zakon o zaštiti na radu.

Alan VAJDA, mag. iur.

Prethodni članakNa koji način obavijestiti HZMO o namjeri podnošenje zahtjeva?
Sljedeći članakIspušni plinovi iz susjedovog dimnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.