Na našoj je zgradi ravni krov koji prokišnjava, pa ga želimo popraviti, ali tako da se dogradi kosi krov. Je li za gradnju kosog krova potrebna suglasnost svih suvlasnika ili je dovoljan pristanak većine suvlasnika?
Za dogradnju kosog krova još je potrebna suglasnost svih suvlasnika jer vam je za taj zahvat potrebno odobrenje za gradnju, odnosno građevinska dozvola. To je posao izvanredne uprave i za takve je poslove potrebna suglasnost svih suvlasnika, pogotovo želi li se kosina pod krovom iskoristiti tako da netko pod njom uredi stambeni prostor. Ako je riječ o tome, obavezan je i statički izračun, kojim se utvrđuje da se taj prostor može sigurno koristiti. Za popravak krova koji prokišnjava nije potrebna suglasnost svih suvlasnika. Svaki krov se može popraviti, pa tako i ravni. Ako se odlučite za postavljanje kosine da bi se lakše slijevale oborinske vode, riječ je o sanaciji i nije potrebna suglasnost, ali pod uvjetom da je kosina minimalna, odnosno tek tolika kolika je potrebna, prema projektu sanacije, za sigurno slijevanje oborinskih voda.

V. L.

Prethodni članakSlužnost puta i prava vlasnika
Sljedeći članakMediterano
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.