Mogu li se međe stare 20 i više godina sada mijenjati? Želio bih angažirati mjernika da utvrdi gdje su točno međe tih parcela.
Možete pozvati mjernika da utvrdi gdje su međe, ali ako se susjedi ne slažu s tako utvrđenim međama ili su one drugačije od međa do kojih se sada posjeduje nekretnina, nalaz mjernika neće biti dovoljan da biste utvrdili među. Ako su međaši znakovi između nekretnina zbog bilo kakvih okolnosti oštećeni pa se međa ne može raspoznati ili su međe sporne, svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku – postupku uređenja međa – obnovi ili ispravi među. Među će sud obnoviti ili ispraviti prema katastarskom nacrtu ako je to moguće i ako na to stranke pristaju. Ako se međa ne može obnoviti prema katastarskom nacrtu odnosno ako stranke ne pristanu na tako utvrđenu među, sud će među utvrditi po posljednjem mirnom posjedu. Dakle, sud će među utvrditi na granici do kuda su vaši prednici i vi posjedovali vinograd, nekretninu.

Danijela SUKALIĆ, dipl. iur.

Prethodni članakOsoba u mirovini nositelj OPG-a
Sljedeći članakZlatna žutica vinove loze – prijetnja hrvatskom vinogradarstvu
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.