Nakon majčine smrti sestra i ja smo se odrekli svog nasljednog dijela obiteljske kuće u korist oca s tim da će otac ostaviti kuću onom djetetu koje će se za njega brinuti do smrti, brat se nije odrekao svog dijela pa je ostao suvlasnik kuće u 1/8 dijela. Ostao sam živjeti s ocem u obiteljskoj kući koju sam dovršio i uredio, a otac mi je darovao 7/8 dijela kuće dok je na 1/8 dijela ostao suvlasnik brat. Brat sada nakon 36 godina traži da ga isplatim iako u tom vremenu nikada nije bio u posjedu kuće. Da li sam na njegovoj 1/8 dijela kuće stekao dosjelošću vlasništvo i da li ga trebam isplatiti i na koji način?


Na bratovoj 1/8 dijela kuće niste mogli steći suvlasništvo dosjelošću jer je on suvlasnik kuće. Možete ga isplatiti, ali u vrijednosti kuće koja je bila u času kada je umrla vaša majka s obzirom na to da ste nakon toga iz svojih sredstava kuću uredili i svojim ste ulaganjem povećali vrijednost kuće. Ako se ne uspijete dogovoriti o iznosu kojim ćete isplatiti brata, možete kod nadležnog suda vi ili vaš brat pokrenuti postupak za razvrgnuće suvlasničke zajednice. Tijekom tog postupka će sud izvršiti uz pomoć sudskog vještaka građevinske struke procjenu koliko je kuća vrijedila prije nego što ste izvršili ulaganja u nju, od tog iznosa 1/8 dijela pripala bi vašem bratu. Ne trebate pokretati postupak ako vam nije u interesu razvrgnuće već možete čekati da postupak pokrene vaš brat, a vi ćete se pridružiti postupku. Naime, stranka koja pokreće postupak dužna je snositi prethodne troškove postupka (sudske pristojbe, trošak vještaka, trošak za izlazak suda na procjenu kuće i dr.).

Prethodni članakJužni vjetar
Sljedeći članakKako se riješiti zlatnih mara?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.