Do susjeda je ograda od betonskih stupova i pletene žice. Susjed je do ograde posadio vinovu lozu na svega 30-40 cm. Loza je izrasla u brajdu do 2,5 m visine. Htio bih postaviti montažnu pečenjaru od lima. Koliko se moram udaljiti od međe? Je li susjed postupio kod sadnje prema pravilu i zakonu?

Prilikom izgradnje pečenjare trebate voditi računa o propisima koji se primjenjuju na gradnju takvih objekata. Najbolje je prije početka gradnje zatražiti informacije u nadležnom uredu za prostorno uređenje. Jedan od takvih propisa je Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (,,Narodne novine“, broj 112/17., 34/18., 36/19.). Njime su između ostaloga određene jednostavne i druge građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta, radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole i bez glavnog projekta, jednostavne i druge građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, radovi koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom, građevine koje se mogu uklanjati bez projekta uklanjanja.

Također, trebate voditi računa da izgradnjom pečenjare ili na drugi način neposredno ne odašiljete na susjedovu nekretninu dim, neugodne mirise, čađu, buku i sl. (tzv. neposredne imisije) jer u takvim slučajevima susjed može zahtijevati da takvo uznemiravanje prestane i može tražiti naknadu pretrpljene štete. Ne postoje posebni propisi koji bi određivali na kojoj se udaljenosti od međe/ograde može saditi vinova loza, ali pri sadnji treba voditi računa da se prilikom obrađivanja iste ne smeta/nanosi šteta susjednoj nekretnini.

Prethodni članakKako prenijeti OPG?
Sljedeći članakUzimanje poticaja i zatvaranje OPG-a
Daniela Sukalić, dip. iur.
Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirana je pravnica i stalna suradnica Gospodarskog lista od 2009. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1990. godine, iste godine počela je raditi kao odvjetnička vježbenica. Nakon završenog studija prava pohađala je poslijediplomski studij iz kaznenog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od prosinca 1994. godine do veljače 2018. godine radila je kao odvjetnica u Križevcima te se pretežno bavila obveznim, trgovačkim, ovršnim, obiteljskim, nasljednim, radnim i upravnim pravom. Veliko iskustvo stekla je na području zemljišno-knjižnog i vlasničkog prava. Dugi niz godina bila je članica Upravnog odbora Odvjetničkog zbora Koprivničko-križevačke županije. Završila je edukaciju za izmiritelja u Hrvatskoj udruzi za mirenje u Zagrebu 2012. godine. Edukaciju za Voditelja izrade i provedbe projekata financiranih iz Europskih fondova završila je 2014. godine, što joj omogućava obavljanje konzultantskih poslova u tom području. Sada je zaposlena u Ministarstvu poljoprivrede Republike Hrvatske, u pravnom sektoru.