Molim informaciju o mogućnosti i načinu dobivanja poticaja za poljoprivredno zemljište na ugaru.

ODGOVOR

Uvjeti za ostvarivanje izravne potpore za poljoprivredno zemljište na ugaru ili poticaja za ugar jest upis u Upisnik poljoprivrednika sukladno pravilnicima za upis u Upisnik poljoprivrednika i Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava; ispunjavanje uvjeta za aktivnog poljoprivrednika; obavljanje poljoprivredne aktivnosti u proizvodnoj godini; upis poljoprivrednog zemljišta koje poljoprivrednik koristi u ARKOD sustav i ostale propisane registre; pravodobno podnošenje jedinstvenog zahtjeva; ispunjavanje uvjeta minimalnih zahtjeva za primanje izravnih potpora; omogućavanje provedbe kontrola na terenu i poštivanje pravila višestruke sukladnosti na cjelokupnom poljoprivrednom gospodarstvu u skladu s pravilnikom kojim se uređuje višestruka sukladnost.

Zemljište na ugaru je obradivo poljoprivredno zemljište. Na njemu se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša. Održava se u stanju pogodnom za ispašu ili obradu u skladu s Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2022. godinu („Narodne novine“ br. 27/22). Na poljoprivrednim površinama pod ugarom mora se, osim minimalnih uvjeta održavanja, najkasnije do 30. lipnja 2022. godine, provesti barem jedna od agrotehničkih mjera:

  • sjetva usjeva koji će biti zaoran za zelenu gnojidbu;
  • sjetva mješavinom sjemena usjeva namijenjenih divljim pticama i medonosnog bilja kao izvor nektara;
  • zaoravanje usjeva za zelenu gnojidbu;
  • košnja;
  • malčiranje;
  • bilo koji način obrade kojim će se u potpunosti spriječiti razvoj neželjene vegetacije.

Minimalni uvjeti koje je korisnik programa izravnih plaćanja dužan ispunjavati kako bi održavao poljoprivredne površine u stanju pogodnom za ispašu ili obradu jesu:

a) održavanje poljoprivrednih površina bez neželjene šumske vegetacije

b) održavanje svih površina na poljoprivrednom gospodarstvu bez korova pelinolisne ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) i mračnjaka (Abutilon theophrasti Med.); bez višegodišnjih korova i drvenastih biljnih vrsta koje zarastaju poljoprivrednu površinu.

Poljoprivredne površine se moraju održavati u takvom stanju da je parcela pristupačna, prohodna stoci za ispašu; da je moguć prohod klasičnim poljoprivrednim strojevima; da obrada može započeti bez prethodne aktivnosti krčenja zemljišta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMogu li kao umirovljenik biti nositelj OPG-a?
Sljedeći članakSjemenjak naranče i briga o limunu
Avatar
Zaposlena u Savjetodavnoj službi na radnom mjestu više koordinatorice za ratarstvo s mjestom rada u Koprivnici. Rođena u Bjelovaru, a srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru gdje je i magistrirala 2011. godine. Rođena je 1966. godine u Bjelovaru. Srednju školu matematičko - informatičkog smjera završila je u Koprivnici 1984. godine. Diplomirala je 1989. godine na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na ratarskom smjeru, obranivši temu diplomskog rada naslova: “Izbor sorte i gnojidba uljane repice za područje Đelekovca”. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, znanstveno polje Agronomija, znanstvena grana Genetika) završava 2011. godine obranivši magistarski rad naslova: “Agronomska svojstva kultivara virdžinijskog duhana kod različite opskrbljenosti tla dušikom” izrađen pod vodstvom prof. dr. sc. Vinka Kozumplika. Od 1989. godine radi u "Podravki" d.d. prehrambenoj industriji u Koprivnici, na poslovima glavnog tehnologa-istraživača u cjelini Istraživanja i razvoj - Razvoj poljoprivrede, na pokušalištu “Danica”. Tijekom devet godina radi na ispitivanju adaptabilnosti kultivara povrća namijenjenog industrijskoj preradi, na agro-okolišne uvjete sjeverozapadne Hrvatske. Od 1998. godine zaposlena je u Hrvatskom zavodu za poljoprivrednu savjetodavnu službu na poslovima savjetnika za ratarstvo, u Područnom odsjeku Koprivničko-križevačke županije (danas Savjetodavna služba). Certificirani je sudac za natjecateljsko oranje, te je sudjelovala u organizaciji 59. svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Suradnica je u Gospodarskom listu i Mljekarskom listu, kao i u lokalnom tisku.