Suše mi se grozdovi. Peteljka tamni i grozdovi se suše i otpadaju. Molim savjet !!!

Vjerujem da se radi o negativnoj pojavi koju jednostavno zovemo nekroza peteljkovine grožđa.

Posljednjih godina u mnogim vinogorjima  sve više do izražaja dolazi vrlo negativni fiziološki poremećaj nekroza ili sušenje peteljkovine grožđa. Vrlo se često poistovjećuje s oštećenjima grožđa koje nastaju zbog patoloških bolesti, prvenstveno sive plijesni ili gnjiloće (Botrytis cinerea) i kasne plamenjače ili peronospore grožđa (Plasmopara viticola).

Obično se prvi simptomi nekroze peteljkovine primjećuju  početkom dozrijevanja grožđa. Na peteljčicama ili glavnoj peteljkovini se pojavljuju malene, obično izdužene, tamne i blago ulegnute pjege. U početku su ograničene samo na manji dio peteljkovine grozda. S vremenom se nekrotična mjesta povećavaju, spajaju, pa su posljedice izraženije u vrijeme dozrijevanja grožđa. Tada se obično donji dio peteljkovine grozda potamni i osuši. Uz suhu i mrtvu peteljkovinu uočljive su naborane, uvele i slabo obojene bobice grozda, koje naravno ne dozrijevaju. Urod grožđa je manji, ali je još više narušena kakvoća, jer se u bobicama umanjuje sadržaj šećera i antocijana, a povećava se količina ukupnih kiselina.

Uzroci ove štetne fiziološke pojave su brojni i međusobno isprepleteni, odnosno znanost ih još uvijek pokušava detaljno razjasniti.

Danas među vinogradarima prevladava mišljenje da je primjena folijarnih gnojiva s naglašenim sadržajem magnezija i kalcija najučinkovitija mjera protiv sušenja peteljke grožđa.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSuzbijanje šampinjonskih mušica
Sljedeći članakNovosti iz mehanizacije
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.