Vinogradarstvo pitanje br. 100

19

Kako orezati trs s dobro razvijenim mladicama izraslim iz „glave“ trsa, a ne iz lanjskih reznika ili lucnjeva koji su izmrzli? Je li dobro prvo zimsko tretiranje obaviti Nordox preparatom, a drugo u fazi nabubrenih pupova kombinacijom Nordoxa, bijelog ulja i Thiovit Jet?
Svakako je šteta od niskih proljetnih temperatura zabilježena 26. travnja 2016. u nekim kontinentalnim vinorodnim regijama prouzročila izravnu štetu i berbi 2016., ali i dodatno posrednu štetu u 2017. Neka vlasnik na svakom trsu, ovisno o kondiciji mladica koje su se razvile iz „rezervnih“ pupova nakon smrzavanja, pokuša ostaviti 1-2 lucnja i barem 2 reznika. Tek u sezoni godinu kasnije pretplatnik može dobiti očekivanu punu rodnost, jer najbolje rodne grane nastaju kad lucanj i reznik ostavljamo iz dvogodišnjeg drva. Može se obratiti i najbližoj ispostavi Savjetodavne službe gdje djeluje stručna osoba iz hortikulture, koja po pozivu i dogovoru može posjetiti pretplatnikov vinograd i na nekoliko trsa pokaznom rezidbom prikazati na koji način obaviti zimsku rezidbu. U prvim zaštitama izbjegavajte miješanje sumpornih fungicida s pripravcima koji sadrže mineralno ulje.

mr. sc. Milorad ŠUBIĆ

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakPravni savjeti pitanje br. 532
Sljedeći članakVoćarstvo pitanje br. 169
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.