Vino je ostalo slatko i ima okus jabučne kiseline. Dva puta smo ga pretočili, a prije pretakanja smo dodali vinobran, ali je još uvijek mutno. Što treba napraviti da vino ne bude mutno i slatko?


S obzirom na uvjete u prošloj vinogradarskoj godini, nije čudno da vrenje u vinu nije došlo do kraja, pogotovo ako se nisu koristili selekcionirani kvasci i hrana za kvasac. Zamućenje u vinu je vjerojatno uzrokovano nedovoljnim taloženjem mošta ili radom octenih ili mliječnih bakterija u vinu. Od tuda potječe i “okus na jabučnu kiselinu” za koju pretpostavljam da se radi o octenoj kiselini (hlapivoj kiselosti). Kako riješiti problem? Mutno vino je potrebno izbistriti s bentonitom. Jedno od sredstava je Pentagel koji se dodaje u vino u dozi od 15 – 25 g/100 l vina, ili Bentonit super koji se dodaje u dozi od 60 – 130 g/100 l vina.

Sredstvo se priprema na način da se otopi u 10 puta većoj količini vode i ostavi da bubri 10 – 12 sati. Nakon toga se višak vode ocijedi, a želatinozna masa se dodaje u vino. Bistro vino je potrebno otočiti s taloga nakon 2 tjedna. Ukoliko je moguće, vino bi bilo dobro i filtrirati. Nakon toga je potrebno zasumporiti vino sa 100 ml/100 l vina Sumpovinom (5%- tnom otopinom sumporaste kiseline) ili s 10 g/100 l vina Vinobrana. Nažalost, nakon toga vino će ostati slatko, ali redovitom kontrolom slobodnog sumpora trebalo bi ostati stabilno. Kako se ovo ne bi ponavljalo, potrebno je u vrenju mošta koristiti selekcionirani kvasac i hranu za kvasac koji možete kupiti u svim poljoprivrednim apotekama.

Prethodni članakKrokant Pischinger torta
Sljedeći članakNewsletter 16/2015
izv. prof. dr. sc. Marin Mihaljević Žulj
Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj radi kao asistent na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 2009. godine na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Kao autor ili koautor objavio je dvadesetak indeksiranih radova, te četrdesetak stručnih radova i jedan priručnik. Znanstveni interesi vezani su mu uz tehnologiju vina, te tehnologiju proizvodnje voćnih rakija, rakija od grožđa i vinjaka. Dr.sc. Marin Mihaljević Žulj rođen je 22. listopada 1981. u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je 2007. na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, smjer voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo, na temu „Praćenje stanja zaraženosti fitoplazmama kultivara chardonnay na pokušalištu Jazbina“. Doktorsku disertaciju na temu „Utjecaj kvasaca i amonijevog sulfata na pojavu netipične arome starenja u vinu rajnski rizling“ obranio je 2015. godine. Od 2009. godine zaposlen je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kao asistent, na Zavodu za vinogradarstvo i vinarstvo. Sudjeluje kao suradnik u nastavi na modulima „Vinarstvo“, „Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka“, „Predikatna, pjenušava i specijalna vina“ na preddiplomskom studiju, smjer Hortikultura, te na modulu „Tehnologija vina“, „Kemija mošta i vina“, „Kakvoća rakija od grožđa i drugog voća“ na diplomskom studiju, smjer vinogradarstvo i vinarstvo. Uže područje znanstvenog rada je vinarstvo. Bio je mentor 5 završnih radova i neposredni voditelj 7 diplomskih i 10 završnih radova. Do danas bio je suradnik na znanstvenom projektu „Uzroci netipične arome starenja vina“, stručnim projektima Zagrebačke županije „Poboljšanje kakvoće vina Pinot crni u Zagrebačkoj županiji“, „Poboljšanje kakvoće proizvoda od jabuka i kupina- proizvodnja vina od jabuka i kupina“, „Utjecaj folijarne gnojidbe aminokiselinama na kakvoću vina Kraljevina“ te VIP projektu “Primjena suvremene tehnologije u proizvodnji vina Frankovka” Od 2014. certificirani je senzorni ocjenjivač vina i voćnih vina sukladno Pravilniku o organoleptičkom (senzornom) ocjenjivanju vina i voćnih vina u RH. 2014. godine završava tečaj senzornog ocjenjivanja jakih alkoholnih pića u Austriji (World-Spirits Academy - Bad Kleinkirchheim). 2013. godine sudjelovao je u znanstveno-stručnoj edukaciji „Lallemand malolactic fermentation education“ u Toulouseu (Francuska). Do sada kao autor ili koautor ima objavljeno 18 znanstvenih radova od kojih su 4 rada iz skupine a1, 6 radova iz skupine a2 te 8 radova iz skupine a3. Koautor je priručnika „Proizvodnja jabučnoga vina na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima“. Stručna djelatnost ogleda se u četrdesetak članaka objavljenih u domaćem časopisu. Aktivno govori engleski i služi se njemačkim jezikom.