Pischinger torta

58

Krokant:
10 dag šećera
20 dag na listiće narezanog badema
na vrh noža maslaca

Krema:
20 dag izrađenog maslaca
8 dag šećera u prahu
4 srednja jaja – cijela
30 dag čokolade za kuhanje
10 oblatni Ø 26 cm

Glazura:
15 dag čokolade za kuhanje
10 dag margarina

Priprema krokanta: Pržite šećer na maslacu do zlatnožute boje, dodajte bademe i još kratko popržite pa izlijte na namašten lim i ostavite da se ohladi. Ohlađeni krokant usitnite valjkom za tijesto.

Priprema kreme: Dobro izradite maslac sa šećerom u prahu i postupno umiješajte svaku minutu po jedno jaje. Rastopite čokoladu i dodajte izrađenoj kremi. Odvojite 4 žlice, a ostaloj kremi dodajte usitnjeni krokant.

Postupak: Oblatne premažite kremom s krokantom, i to rupičastu stranu okrenutu prema gore. Stranice torte premažite glatkom kremom i stavite u hladionik nekoliko sati da se stegne. Tortu premažite čokoladnom glazurom i ostavite nekoliko sati u hladioniku.

Priprema glazure: Rastopite na pari čokoladu i dodajte margarin.

Savjet: Oblatne možete i sami rezati u okrugle oblike, ali ih prethodno zagrijte u pećnici, pa ih režite kalupom za torte Ø 26 cm. Tortu režite oštrim nožem prethodno uronjenim u vruću vodu.

Recept iz knjige Torte bez pećnice

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakRokoko kolač
Sljedeći članakSajmovi, izložbe, dani, festivali – RUJAN
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.