Kako je ova godina bila sušna, u vinogradu od 400 loza, u kojemu nemam natapanja, osušilo se 15-ak loza. Trebam li podsadnju tih loza učiniti sada u jesen, ako vremenske prilike dozvole, ili ostaviti za proljeće? Ukoliko se prednost daje jeseni, trebam li nad nadzemnim dijelom loze – parafiniranim, načiniti humku ili ga zatrpati radi zaštite od smrzavanja? Je li i u jesen potrebno korijen umočiti u smjesu zemlje i stajskog gnoja l : l, plus voda, te dodati mineralog gnojiva i stajnjaka? Isto pitanje vrijedi i za sadnju oraha (u jesen). Kada obaviti jesensko prskanje voća i vinograda urejom i kojim postotkom?
S obzirom na uzgojno područje (Bjelovar) preporuka je proljetna sadnja kod vinove loze zbog opasnosti od smrzavanja zimi (što se može spriječiti zaštitnim humkom), ali jesenska sadnja rezultira ranijim kretanjem vegetacije kod mladog trsa u proljeće, što predstavlja veliku opasnost od smrzavanja od kasnih proljetnih mrazeva koji su česti na ovom području. Prskanje lisne mase na jesen kod vinove loze s otopinom uree preporučuje se tek nakon prvog jačeg mraza, jer sve do tog razdoblja lisna je masa potrebna trsu kako bi se kvalitetno pripremio za zimsko mirovanje. Može se koristiti otopina od 5%.

Dr. sc. Darko Preiner

Prethodni članakFarmersko sjeme i tavanuša
Sljedeći članakLjekovito ulje konoplje
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.