Kada je najbolje vrijeme za pretok vina, i kada dodati vinobran (K-metabisulfit) ili sumpovin, te u kojoj količini?
Prvi pretok moramo obaviti što prije, kako bi vino zadržalo svježinu, čisti vinski miris i okus. Dulje ležanje vina na talogu često pridonosi nepovoljnom mirisu i okusu vina, ponekad i mirisu po sumporovodiku. Vino pretočite 7 – 14 dana nakon vrenja, to prije ako mošt nije bio taložen. Isto tako manje kiselija vina, znači vina s ukupnom kiselinom manjom od 6,0 g/l pretačemo, kako ne bi došlo do razgradnje jabučne u mliječnu kiselinu. O kasnom pretoku govorimo kada ga provodimo 2 mjeseca poslije vrenja. Ovaj pretok poželjan je kod jako kiselih vina, znači vina s većim sadržajem ukupne kiseline, kada se jabučna kiselina pod utjecajem mliječno- kiselih bakterija razgrađuje u blažu, ugodniju mliječnu kiselinu. Prije pretoka provedite “zračni test” i to tako da iz svakog suda (bačve, cisterne) izvadite čašu vina i stavite na zrak kroz 24 sata, kako bismo pratili posmeđivanje-oksidaciju vina. Ako vino oksidira (posmeđuje) što je vidljivo i u čaši, gdje dolazi do promjene boje od svjetlozelenkasto-žute prema smeđoj boji, tada se provodi zatvoreni pretok, uz prethodni dodatak 15-20 g/hl. vinobrana ili 150-200 ml./hl. sumpovina. Isto tako se postupa s vinom dobivenim od bolesnog ili oštećenog grožđa. Vina dobivena od zdravog, zrelog grožđa, k tome ako je mošt taložen, pretaču se otvoreno – znači uz pristup zraka, prelijevanjem vina u kacu, s time da se prije pretoka vinu doda 10 g/hl vinobrana ili 100 ml./hl. sumpovina. (Otopljenu količinu vinobrana ili sumpovin površinski umiješati u vino prije pretoka 2-3 sata, zatim pretakati). Opširnije o svemu naći ćete u knjizi “Domaće vino” u izdanju Gospodarskog lista.

mr. Milorad ZORIČIĆ

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako se dobiva sojino mlijeko?
Sljedeći članakKako koristiti pepeo kao gnojivo?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.