Preko zime mi se nakupi dosta pepela jer se grijemo na drva. Da li je korisno pepeo rasipati u vinogradu po tlu kao gnojivo i po čokotu protiv štetnika?
Iako kemijski sastav pepela od drveta dosta varira, možemo reći da je najbogatiji kalcijem (18%) i kalijem (2,27%). Nadalje, sadrži oko 1% magnezija i manju količinu mikroelemenata (mangan, cink, bakar, bor, molibden). Dušik je slabo zastupljen i ne prelazi 0,05%. Naravno, uz navedene korisne makro i mikroelemente, u pepelu se mogu naći i nepoželjni teški metali kao što su arsen, olovo, krom, itd. Međutim, te vrijednosti su u pravilu vrlo niske i ne predstavljaju ograničenje za primjenu pepela od drveta u poljoprivredi. Pepeo ima izniman značaj za smanjenje kiselosti tla, kao i za popravljanje njegovih fizičkih osobina – strukture, čime se postiže rastresitost tla, a samim time i povoljni vodo-zračni odnosi. Osnovni ograničavajući faktor je visoka neutralizacijska vrijednost. Naime, primjenom pepela dolazi do povećanja pH reakcije tla, odnosno povećava se alkalitet. Drugim riječima, primjena pepela kao gnojiva dat će pozitivne rezultate na kiselim tlima, dok će na alkalnim tlima doći do pogoršanja. Naime, u uvjetima visoke pH reakcije dolazi do blokade svih mikroelemenata (osim molibdena) i fosfora, te biljka pati od njihovog nedostatka iako ih u tlu ima dovoljno. Stoga, Vam preporučujemo da prije odluke o primjeni na većim površinama u pedološkom laboratoriju ispitate pH reakciju tla.

Tomislav KARAŽIJA, dipl. ing.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad je najbolje vrijeme za pretok vina?
Sljedeći članakIzravna prodaja mlijeka na farmi
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.