U blizini Šibenika imam mladi vinograd sa 750 sadnica loza. Vinogradu je druga godina i loza je u izvrsnoj kondiciji. Međutim, kod sadnje nisam dobro napravio omjer bijelog i crnog grožđa, pa bih sada dio s bijelog prebacio na crno. Precijepio bih debit na babić koristeći plemke postojećeg babića u vinogradu. Je li bolje cijepljenje u suho ili u zeleno? Ukratko molim postupak.
Za precijepljivanje već postojećih nasada najprihvatljivije je cijepljenje na zeleno iz razloga što se ono provodi kada je biljka u fazi punoga rasta i razvoja. Cijepljenje na zeleno provodi se krajem svibnja pa do kraja lipnja, ovisno o trenutku kada tkivo mladice poprimi formu sekundarne građe što se uočava na presjeku mladice. Na presjeku se pritom uočava da se jasno razlikuju vanjski prsten kore, te prsten drveta, dok srž u sredini ne smije biti bijela, jer je to znak da je mladica počela odrvenjavati. Prije cijepljenja je potrebno na mladici podloge odstraniti svo lišće, oslijepiti pupove te je skratiti na visinu na koju želimo cijepiti. Plemke za cijepljenje se uzimaju netom prije cijepljenja samo sa zdravih i razvijenih trseva. Na mladicama plemke se odstrane zaperci i listovi, ali na način da ipak ostavimo mali dio lisne peteljke. Potrebno je paziti da se mladice ne isuše pa ih valja držati omotane u vlažnoj krpi. Samo cijepljenje provodi se rano ujutro ili predvečer kako bi izbjegli vrućinu i sušenje spojnih presjeka na podlozi i plemki. Najčešći oblik spoja je kosi spoj koji se formira na međukoljencu (između dva pupa) podloge, te 3-4 cm ispod pupa na mladici plemke. Valja napomenuti da kosinu spoja treba okrenuti suprotno pupu. Kosina spoja mora biti 2- 2.5 puta dulja od debljine podloge. Presjeci podloge i plemke moraju biti jednake debljine. Pričvršćivanje plemke i podloge na spoju osiguravamo omatanjem cjepljarskom gumicom, rafijom, najlonskim vrpcama, itd. Prilikom cijepljenja na plemki ostavljamo samo jedan pup. Uspjeh cijepljenja može se utvrditi vrlo rano. Ukoliko se nekoliko sati nakon cijepljenja na vrhu plemke pojavi kapljica, znači da je spajanje dobro obavljeno, a ako nakon nekoliko dana laganim pritiskom otpadaju i dijelovi ostavljenih lisnih peteljki dokaz je da je došlo i do pravilnoga srašćivanja.

Domagoj STUPIĆ, dipl. ing. agr.

Prethodni članakUmirovljenici i obrtnička djelatnost
Sljedeći članakKako proizvesti dobru rakiju od kruške tepke?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.