Vinograd do mojeg dobio je novog vlasnika i sada je on iskrčio dio vinograda i od moje međe (2 m), zasadio red voćaka i postavio 20 kom košnica s pčelama, pa me zanima je li to u redu jer se bojim da će mi pčele uništiti dio berbe i ometati me u radovima?
Cjeloviti odgovor na vaše pitanje nalazi se u “Pravilniku o držanju pčela i katastru pčelinje paše” koji je objavljen u Narodnim novinama broj 18 od 13. veljače 2008., odnosno njegovom izmjenom od 28. svibnja 2014. (NN 65/14.). Ne morate se bojati da će pčele uništiti dio berbe, jer one ne oštećuju zrele plodove, već sišu sokove na oštećenjima koja su prije njih napravile ose, stršljeni ili druge životinje. Mogle bi vas ometati u radovima, pogotovo u bespašnom razdoblju, jer tada lete uokolo košnica, a ne samo na izletnu stranu. Ovo se vrlo lako može riješiti postavljanjem ograde prema vašem zemljištu visine najmanje 2 metra i potrebne dužine kako bi se fizički zaklonio prostor. Može se izgraditi privremeno od drvenih panela ili razvlačenjem mreže za hlad ili sličnog. Ako će košnice biti postavljene kroz duže vrijeme, preporučljivo je posaditi živicu koja se šišanjem može održavati na visini od 2 metra. Preporučam i posjet pčelarskoj udruzi na vašem području u kojoj se možete dodatno informirati o mogućim načinima dogovora sa susjedom.

Kruno LAŽEC, dr.vet.med.

Prethodni članakOdržana radionica za proizvođače povrća
Sljedeći članakDan polja duhana 2017.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.